U okviru sekcije za klasičnu arheologiju, sesija: Antički kult na Balkanu kroz arheološke nalaze i ikonografiju (sesija, N. Gavrilović Vitas i S. Petković), Gordan Janjić, muzejski savetnik, Muzeja Krajine održao je predavanje, u utorak 6. juna 2017. godine u SANU, na temu PREDMETI KULTA IZ SVETILIŠTA JUPITERA DOLIHENA U EGETI U ARHEOLOŠKOJ ZBIRCI MUZEJA KRAJINE U NEGOTINU.
U današnjoj Brzoj Palanci, gde se nalazilo rimsko utvrđenje, koje je nastalo u 1. veku n.e, u civilnom naselju formiranom oko tvrđave, prilikom zaštitnih arheoloških istraživanja pre izgradnja HE Đerdap I, otkriveni su ostaci rimskog svetilišta. Iako iskopani ostaci arhitekture nisu bili impozantni, bogati inventar građevine jasno je svedočio o poštovanju kulta Jupitera Dolihena.
Rimski vrhovni bog Jupiter rado je poštovan u rimskoj vojsci, o čemu svedoče brojni votivni natpisi iz utvrđenja i njihove okoline. Jupiter Dolihen je simbioza rimskog vrhovnog božanstva i sirijskog boga Dolihena poštovanog u provinciji Komageni. On naročito stiče popularnost među pograničnom vojskom na Dunavu i Rajni tokom poslednje decenije 2. i prve trećine 3. veka, u vreme vladavine dinastije Severa. Nažalost, većina svetilišta Jupitera Dolihena uništena je po završetku vladavine ove dinastije, u vreme cara Filipa Arabljanina. Tada je uništen i hram u Egeti, sudeći po pronađenom novcu Elagabala. Ipak postoje i mišljenja da se ne radi o svetilištu, već o građevini u koju su sklonjeni kultni predmeti iz uništenog hrama. Ovo mišljenje se zasniva na malim dimenzijama otkrivene građevine, nedostatku zlatnih i srebrnih predmeta u kultnom inventaru i tragovima gorenja na pojedinim predmetima.
Predmeti kulta otkriveni u svetilištu Jupitera Dolihena u Egeti, sada u arheološkoj zbirci Muzeja Krajine, Negotin, predstavljeni su prema njihovoj funkciji u dve grupe: 1) votivne skulpture i ikone i 2) votivni i kultni predmeti. U okviru grupa, arheološki nalazi su dodatno razvrstani po materijalu od koga su izrađeni.
U okviru naučnog skupa predavanje je održala i dugogodišnji rukovodilac na lokalitetu Vrelo-Šarkamen, dr Sofija Petković sa Arheološkog instituta u Beogradu na temu „VRELO – ŠARKAMEN – CARSKA REZIDENCIJA IZ VREMENA TETRARHIJE“.





